10 NAMIRNICA KOJE POMAZU U SPRECAVANJU DIJABETESA

Dijabetes je u Americi poprimio razmjere epidemije. Prema izjavama Americke udruge za dijabetes, 25.8 milijuna Amerikanaca boluje od dijabetesa, a 79 milijuna ima predijabetes, stanje u kojem su razine secera u krvi visoke, ali ne dovoljno visoke da bi se za pacijenta utvrdilo da boluje od dijabetesa.

“Da je dijabetes zarazna bolest, imali bismo pandemiju”, izjavio je za portal Newsmax Health dr. Nuha El Sayed iz Centra za dijabetes Joslin u Bostonu. “Situacija je definitivno kriticna”.

Nema naznaka da se sirenje ove epidemije usporilo. Prema organizaciji UnitedHealth, vise od polovice Amerikanaca imat ce dijabetes ili predijabetes do 2020. godine. Dijabetes sa sobom donosi brojne komplikacije ukljucujuci srcani i mozdani udar, zatajenje bubrega, ostecenje zivaca, losu cirkulaciju, gubitak sluha, probleme s erekcijom, parodontne bolesti i dijabeticku retinopatiju. Studije takodjer pokazuju da dijabetes povecava rizik od Alzheimerove bolesti, a nedavnim ispitivanjem Sveucilista Washington u Seattleu otkriveno je da visoke razine secera u krvi, koje nisu ni priblizno dovoljno visoke da bi se dijagnosticirao dijabetes, povecavaju rizik od demencije.

Dijabetes se klasificira kao tip 1 ili tip 2. Kod dijabetesa tipa 1 tijelo ne proizvodi inzulin koji je potreban za pretvaranje secera i skroba u energiju, dok dijabeticari tipa 2 ne koriste na dobar nacin inzulin koji luci njihovo tijelo.

Zdrav nacin prehrane dokazano je rjesenje u borbi protiv dijabetesa, a ispitivanja su pokazala da su odredjene namirnice posebno ucinkovite u smanjenju secera u krvi. U nastavku spominjemo neke:

 Cimet.

Ispitivanje objavljeno u casopisu Diabetes Care otkrilo je da jedan, tri ili sest grama cimeta dnevno (sto je cetvrtina zlicice) smanjuje razinu secera do 29%. Dok rezultati drugog ispitivanja nisu bili tako impresivni, randomizirano, dvostruko slijepo, placebom kontrolirano klinicko ispitivanje provedeno na fakultetu Imperial College London otkrilo je da dva grama cimeta dnevno tijekom 12 tjedana smanjuje razinu secera u krvi za oko 8%. Razine secera u placebo grupi povecale su se tijekom istog perioda. Ovaj uobicajen zacin sadrzi sastojak MHCP za koji se pokazalo da masnim stanicama obnavlja sposobnost reagiranja na inzulin i sposobnost uklanjanja glukoze. Strucnjaci preporucuju izmedju cetvrtine zlicice i jedne pune zlicice ovog zacina dnevno.

 Ocat.

Ocat je cesto hvaljen kao narodni lijek za mnoge bolesti, obicno u obliku jabucnog octa. Znanstvenici sa Sveucilista Arizona State University East otkrili su da dvije zlice octa prije obroka smanjuju razinu secera kod pacijenata s predijabetesom za 50%, a kod dijabeticara za 25%. Usto, ispitivanje objavljeno u casopisu Diabetes Care otkrilo je da konzumiranje jabucnog octa nakon dorucka s visokim udjelom ugljikohidrata smanjuje razine secera u krvi za 34% kod pacijenata s predijabetesom, a za 19% kod pacijenata s dijabetesom tipa 2. “Cini se da ocat ima slicna svojstva kao najpoznatiji lijekovi za dijabetes,” rekao je Carol Johnson, znanstvenik sa Sveucilista Arizona State University.

 Sipak.

Sipak je odavno popularno voce na Srednjem istoku i u Indiji, a postaje sve popularniji u SAD-u. Zdravstvene ucinke sipka nalazimo u rasponu od prevencije artritisa do zastite od raka prostate. Izraelski znanstvenici kazu da takodjer ima znacajan pozitivan utjecaj na dijabeticare. Konzumiranje oko 170 g soka dnevno tijekom tri mjeseca smanjuje rizik od ateroskleroze, koja je odgovorna za 80% smrti kod dijabeticara. Iznenadjujuce je sto znanstvenici nisu otkrili da secer u soku utjece na razinu secera u krvi.

 Bademi.

Ispitivanje objavljeno u casopisu Journal of the American College of Nutrition otkrilo je da prehrana bogata bademima poboljsava osjetljivost na inzulin te snizava razine LDL (“loseg”) kolesterola. Druga ispitivanja otkrila su da 40-60 grama badema dnevno za zene, a 60 do 80 grama badema dnevno za muskarce smanjuje rizike od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Cesnjak.

Cesnjak se dugo tradicionalno upotrebljava kao lijek u mnogim kulturama. Istrazivacki centar Human Nutrition Center (Centar za ljudsku prehranu) americkog ministarstva poljoprivrede tvrdi da cesnjak moze povecati razinu inzulina u krvi. Ispitivanja na zivotinjama i ljudima provedena u Japanu, Indiji i Saudijskoj Arabiji pokazuju da cesnjak regulira i smanjuje secer u krvi. Ispitivanje provedeno u Indiji otkrilo je da alicin u cesnjaku u kombinaciji s vitaminom B (tijaminom) potice gusteracu da proizvodi inzulin. Neki strucnjaci preporucuju cesanj svjezeg cesnjaka dva do tri puta dnevno.

 Jabuke.

Nedavno provedeno ispitivanje na Sveucilistu Harvard otkrilo je konzumiranje dva obroka voca tjedno, posebno jabuka, borovnica i grozdja smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 za 23%. Ispitivanje provedeno u Finskoj otkrilo je da muskarci koji konzumiraju hranu bogatu kvercetinom, kao sto su jabuke, smanjuje rizik od dijabetesa za 20%. Ostali izvori kvercetina su luk, rajcice, bobicasto voce i zeleno lisnato povrce.

Zeleni caj. Zeleni caj pomaze u reguliranju secera u krvi, a autori ispitivanja objavljenog u casopisu Journal of Agriculture and Food Chemistry napisali su: “caj bi mogao biti jednostavan i jeftin nacin sprecavanja ili odgadjanja dijabetesa.” Neki strucnjaci preporucuju 2 do 3 salice zelenog caja svaki dan.

 Cokolada.

Prema talijanskim znanstvenicima, flavonoidi u tamnoj cokoladi pomazu u suzbijanju neosjetljivosti na inzulin, stanja koje dijabeticarima tipa 2 onemogucuje da ucinkovito koriste inzulin. Konzumiranjem 100 grama tamne cokolade dnevno ubrzao se metabolizam glukoze.

 Punomasni mlijecni proizvodi.

Ispitivanje u casopisu Annals of Internal Medicine otkrilo je da masna kiselina u mlijecnim proizvodima pod imenom trans-palmitoleicna kiselina smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Punomasni proizvodi sadrze vise masne kiseline nego verzije s manim udjelom masti, a osobe s najvisom razinom secera u krvi smanjile su rizik od dijabetesa za 62% u usporedbi s onima cije su razine secera u krvi bile najmanje. Znanstvenici sugeriraju da bi 3 do 5 porcija punomasnih mlijecnih proizvoda dnevno vjerojatno proizvelo dovoljno velike kolicine masnih kiselina.

Bundeva.

Znanstvenici sa Sveucilista East China Normal University kazu da su u bundevi otkrili tvari koje su uspjesno pomogle u regeneriranju ostecenih stanica gusterace kod stakora. Tvari su potakle stanice gusterace, koje proizvode inzulin, do stupnja za kojeg znanstvenici vjeruju da bi mogao u potpunosti ukloniti potrebu za injekcijama inzulina, ili bi kolicina potrebnog inzulina mogla biti drasticno smanjena. Tvar iz bundeve testirana je na stakorima s dijabetesom tipa 1, ali znanstvenici smatraju da bi takodjer mogla pomoci u suzbijanju  dijabetesa tipa 2.