Translate

ponedjeljak, 4. svibnja 2015.

Koštičavo voće-čistači krvi i čuvari srca

Koštunjavo voće bogato je brojnim korisnim sastojcima, lijek je za mnoge bolesti, ali i odlična preventiva kako bi sačuvali zdravlje.
Kod nas je najzastupljeniji orah, jer je “domaća” voćka, ali se u bolje snabdjevenim prodavnicama zdrave hrane može naći i koštunjavo voće koje ne potiče s naših prostora.

Orah - čistač krvi i zamjena za meso


Orah je u narodu poznat kao čistač krvi, a dobar je i za liječenje plućnih bolesti, katara creva, jačanje mišića i vida. Kao kupka i oblog koristi se protiv inficiranih rana i ekcema, raznih kožnih bolesti, upale očiju. Kao ulje odličan je za kosu, ali i kao zaštita od opekotina izazvanih sunčanjem.
Osim 65% ulja, jezgro oraha sadrži i 15 procenata vrijednih bjelančevina, ugljikohidrata, fosfor, kalijum, magnezijum, vitamine B i C, gvožđe. Zato je orah izuzetan detoksikant, sekretolitik, laksativ, antidijabetik… Čaj od mladog lišća uz dodatak meda savršen je za čišćenje organizma. Koristan je i za varenje, kostobolju, krvarenje zuba i bolesti zubnog mesa, protiv gnojnih osipa, prekomernog znojenja nogu i bijelog pranja.
Zanimljivo je da orah uz soju najbolje može da zamijeni meso. Spada u prvu grupu biljki uljarica i veoma je važan za vegetarijance zbog količine masti i proteina. Poređenja radi, soja ima 34% proteina, a orah između 17 i 23%. Sto grama oraha daje 500 kalorija, kao i 0,7 litara mlijeka. Kao izvor vitamina 100 grama oraha može da zamijeni 115 grama mesa ili tri do četiri jajeta. Samljeven može da se koristi i u vegetarijanskim namazima uz različite dodatke.

Višestruka korist badema


Badem, popularna “grickalica”, višestruko je koristan za zdravlje. U svijetu se koriste dvije vrste ovog koštunjavog voća – slatki bademi koji se jedu sirovi, prženi, kao dodatak raznim jelima, ili se prerađuju za proizvodnju bademovog maslaca, ulja ili mlijeka i gorki koji je otrovan i koji služi samo za proizvodnju esencijalnog ulja.
Badem je izuzetno bogat bakrom, manganom, magnezijumom, fosforom, cinkom, gvožđem i kalcijumom. Izvrstan je izvor vitamina E i B kompleksa – riboflavina, niacina i tiamina. Bademi su vodeći izvor vitamina E u hrani u obliku alfa-tokoferola, moćnog antioksidansa, kojem se pripisuje sposobnost snižavanja holesterola od 8 do 12 procenata. Nekoliko značajnih epidemioloških studija potvrdilo je da bademi štite srce, a da bi se izbjegle srčane bolesti dovoljno je svakodnevno pojesti 45 grama ovog dragocenog voća.
Velike količine mangana i bakra u bademu čuvaju nervni i endokrini sistem, održavaju čvrstinu i zdravlje kostiju, normalan krvni pritisak, a podstiču i optimalan rad štitne žlijezde. Veoma je koristan i za držanje dijete jer daje osećaj sitosti. Kao odličan izvor kalcijuma, badem je idealna namirnica za ljude alergične na mlijeko i mliječne proizvode. Izračunato je da 30 grama badema sadrži istu količinu kalcijuma kao četvrtina šoljice mlijeka. Zbog tih svojstava kao i zbog folne kiseline bademi se preporučuju i trudnicama. Tradicionalno se smatraju afrodizijakom jer su bogati aminokiselinom argininom koja igra važnu ulogu kod vazodilatacije (širenje krvnih sudova) i postizanja erekcije. Redovan unos badema važan je i za broj spermatozoida i njihovu pokretljivost.
Bademi posjeduju i tzv. probiotička svojstva, odnosno povećavaju nivo dobrih bakterija u crijevima i doprinose zdravlju organa za varenje, zahvaljujući nezasićenim mastima.

0 comments:

Objavi komentar